Da se zakonske odredbe koje se odnose na obavezu rekultivcije rudokopa u Crnoj Gori uopšte ne poštuju najbolji je primjer Župa nikšićka. Problemi sa nekoliko napuštenih kopova u toj mjesnoj zajednici traju skoro dvije decenije, a inicijative mještana da se nešto po tom pitanju uradi ostale su samo mrtvo slovo na papiru. Prije godinu i po novu inicijativu je pokrenula župska nevladina organizacija „Župa u srcu”, ali su prilikom traženja informacija od nadležnih uglavnom ostali uskraćeni. Direktor NVO „Župa u srcu” Jovo Radulović smatra da su nadležne institucije po pitanju rekultivacije neodgovorne, a na teritoriji Župe su tri napuštena rudokopa i svaki od njih prijetnja su životnoj sredini, ali i bezbjednosti mještana jer su nezaštićeni.
– Ministarstvo održivog razvoja i turizma proglasilo se nenadležnim za rekultivaciju tri rudokopa na kojima je odavno završena eksploatacija. Odgovor na ovo za Župu veoma važno pitanje potražili smo u Direktoratu za rudarstvo i geološka istraživanja koje je u nadležnosti Ministarstva ekonomije. Nažalost, Direktorat uporno odbija da nam dostavi tražene podatke, pri tom proglašavaju tajnim i neka dokumenta u vezi sa postojećom eksploatacijom – ističe Radulović.
Zakoni, koji se ne poštuju, istakao je on, nalažu, ali uzalud, i da koncesionar neke mineralne sirovine, u konkretnom slučaju rude crvenog boksita, u budžet države uplaćuje sredstva za rekultivaciju. Radulović je naglasio da su na to pitanje odgovor dobili iz Ministarstva ekonomije koje je navelo da obračun za rekultivaciju nije vršen, čime su, smatra on, svjesno kršili zakone, a prećutno nagrađivali one koji su odnosili „župsko blago”.
– U jednom od ranijih dopisa koje su župske NVO uputile tom ministarstvu odgovorili su nam da je rekultivacija rudokopa Borova brda obaveza države i da će ona biti završena u „narednom periodu”. Rekultivacija tog rudokopa trebalo je da bude odgovornost bivšeg vlasnika Rudnika boksita, ruske kompanije CEAK, ali je, međutim, naša vlada preuzela tu obavezu koja će jednog dana morati biti izvršena – poručuje Radulović i ističe da su Borova brda i Bunići dva od tri napuštena rudokopa u neposrednoj blizini župskih domaćinstava. U Borovim brdima eksploatacije nema dvanaest godina, a kako nije bilo ni rekultivacije država je u jednom trenutku odlučila da taj lokalitet pretvori u mjesto gdje će uništavati višak naoružanja. Tu namjeru 2008. godine složno su spriječili Župljani koji su protestovali i dežurali ne dozvoljavajući nikome pristup rudokopu. Buniće, ipak, nijesu uspjeli da spasu i, umjesto rude, na tom kopu sada se eksploatiše pijesak. Državne institucije, kaže Radulović, ni po tom pitanju nijesu htjele da odgovore na pitanja NVO „Župa u srcu”.
– Ostali smo bez odgovora i pored činjenice što je Agencija za zaštitu podataka i slobodan pristup informacijama donijela rješenje u našu korsit. Uputili smo i tužbu Upravnom sudu kako bi došli do informacija koje su važne svim Župljanima – podvlači Radulović.
Direktor Ekološkog pokreta „Ozon” Aleksandar Perović smatra da su sistem i Vlada glavni krivci za postojeću situaciju jer su, kako kaže, napravili ambijent u kom se investitorima toleriše sve samo da se održi proizvodnja i stvori makar i privremeni socio-ekonomski mir u gradu.
– Bilo je logično da će degradirano zemljiššte morati da prođe procese sanacije i rekultivacije, pa se i u tom kontekstu vidi koliko se loše upravljalo prirodnim resursima i koliko je pogrešno vođena politika od strane krovnih donosilaca odluka koji su i najzaslužniji za propadanje svih privrednih giganata ovoga grada. Nikšić je od privrednog centra postao neperspektivna sredina iz koje se odlazi, a rupe ostaju i u zemljištu i u budžetu – ističe Perović.
Sve će to narod platiti
Država je decenijama unazad firmi Rudnici boksita dozvoljavala nesmetanu eksploataciju rude sa nekoliko rudokopa u Župi, a da sredstva za zaštitu životne sredine i rekultivaciju nijesu izdvajana. Isto je radila i kada je firmu privatizovala ruska kompanija CEAK koja je obustavila proizvodnju i Boksite ostavila u dugovima od oko 130 miliona eura koje danas plaćaju građani ne samo Nikšića, već cijele Crne Gore.
– Ne očekujem da će problem napuštenih rudokopa u Župi biti tako lako riješen. Naslućujem i da će sanaciju i rekultivaciju platiti građani Crne Gore, novim kreditnim zaduženjima. Nadam se da će građani Župe shvatiti da moraju uložiti napore da se riješi problem sa napuštenim rudokopima, za koje se spekuliše i da su u „igri” za deponovanje industrijskog otpada iz Željezare čime bi se zemljište dodatno degradiralo što se ne smije dopustiti – naglašava Aleksandar Perović.
B.Brašnjo